KULTURA
Kulturni otpor
Kulturni otpor u Drugom svjetskom ratu je bio prisutan u različitim oblicima. Tokom Drugog svjetskog rata Jevreji slikari zatočeni u logorima su imali zadatak da prave umjetničke radove, koji su prenošeni u Njemačku. Logoraši su na različite načine uspjevali da sačuvaju neke radove (npr. zakopavajući ih u zemlju). Ove radove Slavka Brila je uspio spasiti čuvar logora, koji je pomagao zatvorenike. Slavko Bril je u logoru Jasenovac ubijen 1943. godine.
Ljudske žrtve
Tačan broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu nepoznat je i do danas. O surovosti zločina govori poema „Jama“ Ivana Gorana Kovačića. Pisana je u prvom licu kao ispovijest i krik nad strahotama pokolja od kojih je i sam pjesnik stradao. Pjesmu je prvi put javno čitao ranjenicima Prve proleterske divizije glumac Vjekoslav Afrić.
“Zar ima mjesto bolesti i muka
gdje trpi, pati, strada čovjek živ?”
Pjesme

Instrument je pripadao prvoborcu Vuković Radovanu iz Mokrog kod Pala, koji je 1941. godine stupio je u Narodno oslobodilačku vojsku (NOV). Poginuo je kao komandir čete. U svojoj jedinici je bio najomiljeniji borac. Po prirodi je bio vrlo inteligentan, duhovit i kreativan, pa je uz gusle i dvojnice opjevao svaku značajniju borbu u kojoj je sudjelovala njegova jedinica. Njegovi drugovi iz rata živo se sjećaju njegovih pjesama kao što su: Napad na Žaud, Stanujem u Mokrom, Bitka kod romanijske škole, Pjesma o šestoj istočnobosanskoj brigadi i borbi na Vlasenici. Ove dvojnice je dao majci kada ju je obilazio, s molbom da ih preda mlađem bratu za uspomenu. Dvojnice su, ustvari, dvije svirale, dvije jedinke napravljene od jednog komada drveta, tako da se obje mogu svirati istovremeno, zbog čega je svirka na dvojnicama uvijek dvoglasna. Kao i većina tradicionalnih instrumenata, i dvojnice su ograničene rasponom tonova koje možemo odsvirati. Interesantan je način sviranja kada se, ovisno o nagibu dvojnica prema usnama svirača, može postići da jedna strana dvojnice svira u normalnoj, a druga u višoj oktavi. Dvojnice su se u raznim varijantama svirale u svim krajevima Jugoslavije, te su korišteni razni nazivi za to glazbalo: dvojnice, žveglice, diple, dvogrle, dvojkinje, vidalice.

